"Srbija treba da uđe u EU, ne za pet godina, i to sa tzv. Kosovom"

Beograd -- Bivši ambasador Srbije u Nemačkoj i Velikoj Britaniji Ognjen Pribičević kaže da je došlo vreme da se razgovara o članstvu Srbije u EU, ne za pet godina već brže

Izvor: Tanjug
Podeli
EPA/EFE/Stephanie Lecocq
EPA/EFE/Stephanie Lecocq

Komentarišući izjavu nemačke šefice diplomatije Analene Berbok da bi Srbija trebala da usaglasi sa spoljnu politiku sa EU, uključujući i sankcije Rusiji, Pribičević za Tanjug kaže da pokretati pitanje usaglašavanja spoljne politike bez pitanja članstva u EU, nije realno.

"Sada je momenat da se razgovara o članstvu. Geografski, ekonomski, kulturno Srbija vrlo jasno pripada Evropi, tako da se ta dva pitanja otvaraju istovremeno. Srbija pripada EU i trebalo je da uđe u EU sa Kosovom kao sastavnim delom svoje teritorije, a onda ćemo videti kako će se ta stvar razvijati", poručuje Pribičević.

On kaže da ta dva pitanja idu zajedno i da je odugovlačenje dovelo do toga da je podrška članstvu Srbije u EU spala sa 70 na 46 odsto.

Pribičević ističe da u situaciji konflikta oko Ukrajine strateška pitanja postaju ključna, a ono je gde Srbija pripada. On kaže da uz podršku Francuske i Nemačke za članstvo, a iznad svega SAD koja je nesporna, mi možemo da razgovaramo o tome.

"Zato mislim da je dobro da imamo ovde jednog ambasadora kakav je Kristofer Hil koji razume te stvari", ocenjuje bivši ambasador Srbije u Nemačkoj i Velikoj Britaniji.

On smatra da je najveći neuspeh Evrope u poslednjih 20 godina to što Srbija i Zapadni Balkan nisu ušli u EU. "To je deo teritorije Evrope i ako sada u situaciji ovog rata ljudi koji vode EU to ne vide, onda zaista ne vidim kada će se to pitanje otvoriti", porucuje Pribičević.

On ocenjuje da će se nastaviti pritisci na Srbiju da usaglasi spoljnu politiku sa EU, ali kaže, za očekivati je da će se naši pritisci prema njima nastaviti isključivo sa jednim pitanjem - kada ćemo ući u EU.

Pribičević priznaje da Srbija ima velike deficite po pitanju demokratije, pre svega odnosa vlasti i opozicije, ali istice, ne mnogo veće nego što imaju neke zemlje EU kao što su Poljska i Madjarska.

"Sada su ključna pitanja mira i bezbednosti, a pitanja demokratije i pravnje države svakako će se mnogo brže rešavati u okviru EU. Takva pitanja rešavaju se sada i u Poljskoj i Mađarskoj i niko ne govori da će izaći iz EU, niti da će ih neko izbaciti iz EU", naglašava Pribičević.

Na pitanje šta će biti glavne teme sastanka Visokog predstavnika za BiH Kristijana Šmita i predsednika Srbije Aleksandra Vučića, Pribičević kaže da to biti mir, bezbednost i sigurnost u regionu i situacija u BiH.

"Verujem da će se tragati za rešenjima u pravcu dijaloga i konstruktivnog rešenja problema, jer taj problem u BiH nije u našem interesu. Naš interes je da se taj problem reši", naglasio je.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 2 idi na stranu