Nas u stvari ne žele u EU?

Proširenje EU je uvek bilo pitanje politike i uvek će biti, poručio je za "Blic" Timoti Les, profesor Centra za geopolitiku Univerziteta Kembridž.

Izvor: Blic
Podeli
Foto: EPA/EFE STEPHANIE LECOCQ
Foto: EPA/EFE STEPHANIE LECOCQ

"Pitanje je da li Evropljani, delujući kolektivno, žele da se zemlja pridruži EU ili to ne žele. Francuska i drugi bi želeli EU da bude koherentna, stabilna, čvrsto povezana grupa bogatih zemalja koje dele iste vrednosti", rekao je on komentarišući buru koja se ovih dana podigla na Balkanu oko dodele Ukrajini statusa kandidata mimo reda.

Les kaže da nema dileme da je politika u pristupanju uvek stavljala prste i ističe da nema proširenja bez promene stava srca EU.

"Proširenje EU je uvek bilo pitanje politike i uvek će biti. Pitanje je da li Evropljani, delujući kolektivno, žele da se zemlja pridruži EU ili ne žele. EU navodi potrebu da se ispune uslovi, koji jesu važni, ali su sekundarni u odnosu na politiku. Evropska ekonomska zajednica, kakva je tada bila, priznala je Grčku 1981. bez potrebe za uslovima. Slično, ublaženi su uslovi da bi se 2007. Bugarska i Rumunija pridružile. Nasuprot tome, EU odbija viznu liberalizaciju Kosova, uprkos dogovoru o demarkaciji granice sa Crnom Gorom, jer države poput Holandije to ne žele. Ne pravim razliku između Ukrajine i zemalja Balkana, niko od njih se neće pridružiti EU bez promene mišljenja u zapadnoevropskim prestonicama", istakao je Les.

Ocenio je da su statutu kandidata Ukrajine kumovale zemlje poput Francuske i Nemačke, koje žele da pokažu političku podršku Ukrajini usred intenzivnih kritika o tome da odbijaju da im daju oružje i ohrabruju Kijev da postigne kompromis sa Rusijom.

"Međutim, status kandidata neće Ukrajinu približiti stvarnom članstvu u EU, što je u suprotnosti sa interesima 'jezgra' Evrope. Umesto toga, Francuska i drugi bi želeli EU da bude koherentna, stabilna, čvrsto povezana grupa bogatih zemalja koje dele iste vrednosti. Ovom cilju ne služi integracija velike, siromašne i problematične zemlje poput Ukrajine", ocenjuje Les.

Ističe da iz istih razloga zapadni Evropljani ne žele integraciju Balkana, vide ga kao potencijalnu obavezu, nestabilnog, etnički podeljenog.

"To su napravili lideri poput Emanuela Makrona, jasno da je njihova vizija istočne Evrope neka vrsta pripadnosti EU, ali nije stvarno članstvo. Prošlog meseca je predstavio svoju viziju Evropske političke zajednice koja uključuje Ukrajinu, Balkan i druge neintegrisane države u regionu. Drugi guraju Otvoreni Balkan, odnosno novi regionalni entitet pod srpskim vođstvom, na teritoriju stare Jugoslavije. Na stranu sve ostalo, novi entuzijazam Evropljana za ovaj projekat je dokaz da region nije predodređen za članstvo u EU", ocenio je Les.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 4 idi na stranu